preskoči na sadržaj

Osnovna škola "dr. Franjo Tuđman" Šarengrad

Login
Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Tražilica
Korisne poveznice

Anketa
Odlučite se i glasajte za najomiljeniji predmet u školi..
















Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 11. 2009.

Ukupno: 143007
Ovaj mjesec: 671
Ovaj tjedan: 162
Danas: 7

POGLEDAJTE NAŠ NAGRAĐENI FILM

 

 

 

 

Za sve objavljene informacije i fotografije na web stranicama Osnovne škole dr. Franjo Tuđman Šarengrad   postoje pisane suglasnosti za njihovo objavljivanje sukladno Općoj direktivi o zaštiti osobnih podataka

 

 

Povijest školstva u Šarengradu
Govoreći o školstvu u Šarengradu moramo nešto reći o samom mjestu Šarengrad i šarengradskom samostanu, Šarengrad se smjestio pored Dunava u  udolinama Fruške gore. Arheološki nalazi svjedoče o      čovjeku od Hallstatskog doba, u prošlosti mjesto se naziva  Athia 1275. godine, a 1737. Sherengrad.

 

 

Ban Ivan Moravički u 15. stoljeću gradi  samostan  u koji dovodi 1420. godine  franjevce iz Bosanske vikarije. Od tadašnjih  vremena  pa sve do današnjih dana franjevci su se zadržali u Šarengradu. Prema pisanim  povijesnim izvorima  od godine 1743. u samostanu je djelovala  škola koju su vodili  oci  franjevci. Spominju se Lovro Kasanović, Bernard Leaković  te škola kao Katolička škola. 1822. spominje se  Adam Horvat  kao predavač za hrvatski jezik  te kao ravnatelj  Pučke škole u Šarengradu. Redovnik  Ivan Markotić  poslan je na tečaj  za učitelja  1834., a ujedno je bio  orguljaš u crkvi.1854. godine  u selu je otvorena nova školska zgrada u kojoj predaju  franjevci. Poznato je da su 1834., 18. kolovoza  školarci polagali  ispit znanja  pred  školskim nadzornikom i župnikom. U  Šarengradu  od 1753. do kraja  19. stoljeća  djeluje  Novicijat – samostan i učilište  za mlade svećenike. Mnogi poznati  franjevci – profesori  i slavonski pisci prošli su  kroz ovo učilište  ili su djelovali u Šarengradu.Spomenut ću  samo neke. Petar Mandikić, Filip Matković, Josip Blagoje i drugi, a najpoznatiji od  njih bio je  Bernardin Leaković .

U knjižnici  i u arhivu  franjevačkog samostana čuvaju se  rukopisi  i tiskana djela  pisaca i profesora ovih slavonskih prostora.  U pisanim tragovima spominje se i rad  učiteljica, učiteljice koje su radile u školama imale su  celibat - nisu se smjele udavati, koji je 1914. ukinut. Učenici su 1920.-27. školske godine na kraju polagali  godišnji ispit  čiji su rezultati  utjecali  na ocjenu rada učitelja .

 

Od 1926-27. školske godine u svim školama  uvodi se jedinstveni  nastavni plan  i program. Početak 1930-31. školske godine  bilježi se zbog primjene  novog zakona  o Narodnim školama. Sada se  škole dijele  na osnovnu i  višu  narodnu školu - bivša opetovnica .

Sva povijesna i politička  događanja uvijek su imala  utjecaja na školstvo na ovim prostorima. Nakon drugog svj. rata  1945. čim je obnovljen rad u školi, vlast je strogo pazila, čak je zapovjedila  da njeni predstavnici budu  nazočni na polnoćki, vjeronauk se nastavio izvoditi u školi, no čim su prošli izbori  i priznat joj legitimitet  počelo je  strogo odvajanje crkve od škole 1949-50. školske godine vjeronauk je ukinut u školama. Plan i program škole je bio prožet  marksizmom i komunizmom, službeni jezik je bio hrvatski ili srpski.U školi  osim redovite nastave  uvedene su slobodne aktivnosti, a ovim se davala posebna pozornost – Pionirska organizacija, Pomladak crvenog križa, te Aktiv saveza omladine u 8. razredu. Posebno se obilježavao  Dan Republike, Dan JNA. Dan  dječje radosti, Dan mladosti, Dan boraca, i Dan žena.

                                    Šarengrad oko 1950.g

 

Zbog stalnog smanjenja broja djece u školi   skupština općine  Vukovar  donosi odluku o novoj mreži škola  te 1983. integrira  osnovnu školu  Milica Križan u Bapskoj s osnovnom školom u Šarengradu, Marko  Orešković u jedinstvenu  školu  Marko Orešković sa dvije  područne škole  u Bapskoj i Mohovu. Škola se bratimila sa školom iz Beograda i školom iz Zagreba koje su nosile isto ime Učenici su bili pripremani za brojna natjecanja. Iz povijesne sekcije – Putovima revolucije te Tito -revolucija i mir. Učiteljima je bila zabranjena vjeroispovijest te su kriomice išli u crkvu koji su bili vjernici,  a bilo je dosta i onih koji su se deklarirali kao ateisti. Mnogi su prosvjetni djelatnici  bili proganjani  i privođeni  radi vjere i hrvatstva.Hrvatski narod stoljećima ugnjetavan konačno je 1990. izglasao je svoju samostalnost.

Za vrijeme  Domovinskog rata Šarengrad je napadnut i granatiran  s druge strane Dunava, školu je zauzela Jugo-vojska i u njoj smjestio svoju komandu, također je napadnuta i Bapska, a u školi je bila vojna  policija tzv. SAO-Krajine gdje su mučili i tukli stanovnike  kako Šarengrada tako i Bapske jer je stanovništvo bilo većinsko  hrvatsko. Svi djelatnici hrvatske nacionalnosti kao i svi Hrvati s ovoga područja bili su protjerani iz svojih kuća.

Pred sam rat u školi je bilo upisano  350 učenika, a uposleno je bilo 35 djelatnika.Nakon sedam  godina progonstva započela je mirna integracija okupiranog hrvatskog  područja u sastavni  dio Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države.

Godine 1997., 7. kolovoza Ministarstvo Prosvjete i Športa  na čelu  s ministricom  Ljiljom Vokić potpisuje  međunarodni ugovor s UNTAES-om (to su bile međunarodne snage koje su  uspješno mirnu integraciju privele kraju), i preuzima škole  u Hrvatskom Podunavlju koje su do tada bile pod vlašću tzv. Republike srpske krajine, kao  OŠ. Branko Ćopić. Iako je ugovor potpisan  integracija je trajala gotovo dvije godine.

  

Prvi koji su stupili  na okupirano područje bili su ravnatelji  U  školama smo zatekli ravnatelje Srbe  koji su postavljeni za okupacije. U školama smo zatekli tešku situaciju,od znakovlja do osoblja koje nikada  prije na ovom prostoru nije živjelo. Škole su bile demolirane, namještaj uništen, a na katu škole u jednom kabinetu bilo je mučilište u koje su dovodili stanovnike ovih mjesta i zlostavljali ih. Po dolasku  živjeli smo  u teškim uvjetima. Nismo mogli ući u svoje kuće  jer su u njima bili smješteni okupatori. Stanovništvo koje smo zatekli nije htjelo prihvatiti u školi nastavu po hrvatskom programu te hrvatski jezik i latinično pismo.

U rujnu 1997. zatečena djeca u školi su učila po srpskom programu i ćiriličnom pismu.Već za Božić te godine dolaze prva djeca povratnici. Početkom 1998. pa do kraja lipnja  djeca koja su zatečena su odselila zajedno s roditeljima. Početkom 1998./99. dolazi većina povratnika i školske djece kao i naših učitelja. Današnja školska zgrada u Šarengradu obnovljena je 1998. godine sredstvima Ministarstva obnove i razvitka i Europske zajednice. Područna škola u Bapskoj obnovljena je 2005. godine, a škola u Mohovu će se graditi nova na drugoj lokaciji koju je kupio grad Ilok.

Osnovna škola ''dr. Franjo Tuđman'', Šarengrad

 

Matična škola u Šarengradu radi u jednoj smjeni. Nastava je organizirana u 12 razrednih odjela, i to u Šarengradu 2 kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda, te četiri čista odjela od petog do osmog razreda. U Bapskoj se nastava odvija u četiri čista odjela od prvog do četvrtog razreda, te u Mohovu u dva kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda. Broj djece u školi je stabilan, a kreće se od 190 do 200. U školi je uposleno 33 djelatnika, a od toga 8 učitelja za niže odjele i 12 učitelja za više odjele, te pedagog kao stručni suradnik, ravnatelj škole, računovođa, tajnik, kuharice, spremačice i domari.

 Uz redovnu nastavu imamo organiziranu izbornu dodatnu i dopunsku nastavu. Učenici su uključeni u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Uz navedene oblike rada u školi se provode razni projekti u suradnji s roditeljima te lokalnim, državnim i međunarodnim institucijama. Škola je dobro opremljena s audio-vizualnim sredstvima i pomagalima. Opremu za informatičku učionicu koja radi već 8 godina dobili smo od CRS-a (američke kršćanske udruge), od Ministarstva prosvjete i Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske. Škola ima registriranu učeničku zadrugu, te zasađen školski vrt sa 432 sadnice voća. Škola je dobila 2003. godine priznanje HRT-a za najljepši školski vrt na državnom natjecanju u Metkoviću i novčanu nagradu. Škola je sudjelovala na Nacionalnom kongresu školskih zadruga u Tuheljskim toplicama. Naši učenici svih ovih godina sudjeluju u natjecanjima u znanju iz pojedinih predmeta, kako na županijskom tako i na državnom natjecanju.

 Uspostavili smo međunarodnu suradnju s jednom školom u Velikoj Britaniji radi dopisivanja i učenja engleskog jezika. Škola je napravila mnoge projekte u suradnji sa lokalnom zajednicom, a jedan od njih je "Sačuvajmo staru arhitekturu od zaborava". Projekt su prezentirali učenici i učitelji naše škole u iločkom muzeju 2007. godine. Škola je sanirala prostor za školsku knjižnicu i čitaonicu, te nabavila popriličan broj knjiga za lektiru. Matična škola u Šarengradu je umrežena i priključena na internet, kao i područna škola u Bapskoj. Nakon Domovinskog rata nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, te je službeni jezik hrvatski, uveden je vjeronauk kao izborni predmet, tako imamo rimokatolički i pravoslavni vjeronauk. Manji broj djece iz Mohova imaju njegovanje jezika i kulture srpske nacionalne manjine, što im po zakonu i pripada.

 2003. godine škola je dobila ime po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

2007. godine Ministarstvo prosvjete je donijelo novi plan i program, a kojeg je usvojio Sabor Republike Hrvatske pod nazivom HNOS. Nastava se izvodi ne samo u učionicama nego i izvan učionica, te kao terenska i projektna nastava. Osnovni cilj ovoga programa je naučiti djecu kako učiti i stečeno znanje znati primijeniti u situacijama, te cjeloživotno učenje.

Škola posebno obilježava Dan učitelja, sv.Nikolu, Božić, Valentinovo, Uskrs, Dan škole, Majčin dan i Dan Domovinske zahvalnosti. Ove godine, 2008., u školi je uvedeno vrednovanje znanja u 4. i 8. razredu, koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u suradnji s Ministarstvom prosvjete. U školu je uvedeno i samovrednovanje škole.

Od 9. mjeseca ove školske godine u školi radi radionica zlatoveza u sklopu učeničke zadruge, te uz pomoć žena iz Bapske 20 učenica naše škole uče zlatovez u nastojanju da se ovaj etno obrt oživi i sačuva od zaborava. Nastupali smo s radionicom zlatoveza na međunarodnom sajmu Inventum u Iloku.

Ovaj uspjeh škole ne bi bio da nema stručnih učitelja koji su stručno osposobljeni i pokazuju svoje sposobnosti u svakodnevnom radu s djecom, odgajajući ih i učeći za budućnost dokazuju svoju kompetentnost u suradnji s roditeljima, učenicima te drugim djelatnicima u timskom radu i ostvarivanju zajedničkih ciljeva koje je pred njih postavila zajednica na lokalnoj i državnoj razini.

Škola je dobila mnoga priznanja i zahvalnice  od državnih institucija do lokalnih kao i od raznih udruga.Priznanja su dobili učitelji, učenici kao i ravnateljica škole koja je odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Antuna Radića  odlukom Predsjednika Republike.

 

 

 

 




preskoči na navigaciju